Tko se još boji članova u engleskom jeziku?

Tko se još boji članova u engleskom jeziku?

[This post has been copied entirely from the Speak Up blog here.]

 

Čestitam vam na otvaranju ovog linka—to znači da se imate hrabrosti suočiti s malenim riječima koje nerijetko stvaraju veliku muku polaznicima tečaja engleskog jezika—s članovima. Mrskiji od njih su jedino prijedlozi, to mi je jasno. No, danas sam ovdje kako bih vam rekla da vi to možete—moguće je pohvatati pravila korištenja ovih, ponekad, nedokučivih riječi.

Kako same riječi podrške nisu dovoljne, donosim kratak, ali moćan šalabahter za korištenje člana the. Nećemo ulaziti u teoriju, nego idemo ravno na praktičan popis primjera koji vam može pomoći da odmah počnete vježbati. Niže se nalazi 10 najčešćih riječi (ili grupa riječi) uz koje Hrvati vrlo često izostave član the, kada ga je zapravo potrebno upotrijebiti.

Kao što je cijela knjiga o najčešćim pogreškama koje Hrvati čine na engleskom jeziku koja uskoro izlazi na tržište, i ova lista je izrađena prema primjerima prikupljenim na više od 1500 stranica zapisa spontano izgovorenih rečenica koje su nastale u prirodnim razgovorima Hrvata na engleskom jeziku. Učite iz tuđih pogrešaka i nemojte zaboraviti koristiti član the uz niže navedene riječi ili grupe riječi:

 

TOP DESET (GRUPA) RIJEČI UZ KOJE STOJI ČLAN THE

1. The U.K./the United Kingdom, the U.S./the United States (tj. sve države čija su imena u množini ili koja sadrže riječi poput kingdomstates ili republic) (Napomena: Imajte na umu da se uz nazive ostalih država nekoristi član thethe America, the France)

2. The past, the present, the future

3. The first, the second, the third…, the last (Ovo stoji u svim slučajevima kada koristite redne brojeve: I am going to Spain on the 11th; In the first place, he doesn’t even live here; The elevator just stopped at the third floor.)

4. The next

5. The truth

6. The internet

7. The majority, the minority

8. The right way, the wrong way (Vrijedi za sve „načine“, primjerice: theCroatian way, the whatever specific way)

9. The 90s, the 18th century, the Middle Ages, the Renaissance (povijesna razdoblja)

10. The same, the opposite

 

Ovo je mali popis koji Vam puno može značiti ako se borite s članovima. Printajte i vježbajte, što vam drugo mogu reći. Možete ih naučiti, to sam sigurna. A za sustavno vježbanje pravilnog korištenja engleskog jezika u spontanim razgovorima o zanimljivim temama, priključite se Speak Up!konverzacijskom tečaju engleskog jezika. Znate gdje se možete javiti.

Sretno s članovima. Hvala na čitanju!

 

Kako se zapravo na engleskom jeziku kaže “trebati”

Kako se zapravo na engleskom jeziku kaže “trebati”

(Ovaj je post u potpunosti kopiran s Večernjakove Blogosfere. Ispod teksta se nalaze vježbe.)

 

Na Speak Up tečaju engleskog jezika usmjeravam pozornost polaznika na riječi i fraze koje Hrvati često krivo prevode na engleski jezik. Jedna takva riječ je riječ “trebati”. Polaznicima predstavlja problem budući da postoji nekoliko mogućih prijevoda spomenute riječi na engleski jezik, ovisno o kontekstu, a većina polaznika koja sam ja do sada susrela nikada nije imala priliku naučiti njeno pravilno korištenje.

 

U ovom ću postu u kratkim crtama objasniti koja su 3 najčešća prijevoda riječi “trebati” te kada se koji prijevod koristi.

 

 

Trebati kao “should

“Trebati” prevodimo kao “should” kada želimo reći bilo bi dobro/bolje/najbolje ili preporučuje se.

Primjer:

Trebali su poslati nekoga s više iskustva. Ovaj lik nema pojma što radi.

They should have sent someone with more experience. This guy has no idea what he’s doing.

 

Također, “should” koristimo kada želimo reći “vrlo je vjerojatno”.

Primjer:

1000 eura bi trebalo biti dovoljno za vikend za dvoje u Parizu.

1000 Euros should be enough for a weekend for two in Paris.

 

 

Trebati kao “to be supposed to”

 

Postoje dvije situacije kada koristimo “to be supposed to” kao prijevod za “trebati”. Jedan je kada želimo reći “očekuje se da…”.

Primjer:

On bi trebao biti stručnjak za romantične veze. Tako barem kažu. (Očekujemo da on to je.)

He is supposed to be an expert on romantic relationships. That’s what they say, at least.

 

Druga situacija je kada želimo reći „planira se…“. Često koristimo ovaj prijevod kada se to nešto na kraju ne dogodi ili mislimo da se neće dogoditi.

Primjer:

Trebao sam studirati pravo, ali sam na kraju odselio u Meksiko prodavati mango na plaži.

I was supposed to go to law school but in the end I moved to Mexico to sell mangoes on the beach.

 

Trebati kao “need (to)”

 

Koristimo “need” ili “need to” kada želimo reći “nužno j” i “važno je da…”, odnosno da se nešto treba napraviti kako bi se nešto drugo dogodilo (kako bismo postigli neki cilj).

Primjer:

Trebala sam novac pa sam prodala jahtu.

I needed money so I sold my yacht.

 

 

Napomena: Koristimo “need” ili “need to” kada postoji potreba, ali ne i obveza. Ako postoji obveza, tj. ako nemamo izbora nego moramo nešto napraviti, koristimo “have to” (“morati”).

 

 

Najčešča pogreška koju čine Hrvati

 

Od svih gore navedenih mogućnosti, Hrvati najčešće griješe korištenjem “should” umjesto “to be supposed to”. Obratite na to pozornost kada pišete ili govorite na engleskom jeziku—pitajte se, koristi li se u rečenici koju želim reći “should” ili “supposed to”? Svojim polaznicima obično preporučujem da nekoliko dana sa sobom nose mali šalabahter s ovim objašnjenjima i prijevodima, te da svako malo kroz dan škicnu i provjere koji je prijevod u danoj situaciji najbolji (vježbu radite zbog sebe, tako da ne morate čekati situaciju u kojoj ćete koristiti engleski jezik!). Sva sreća, riječ “trebati” koristimo često, pa je lako naći priliku za uvježbati njeno korištenje na egleskom jeziku.

 

Niže su vježbe, prvo bez odgovora, a ispod s odgovorima (samo skrolajte). 

 

Check which translation of “trebati” is correct for each of these sentences. Be sure to use the correct tense and scroll down to check your answers.

 

  1. Trebao sam se baviti glumom. Bio bi danas bogat i slavan.
  2. Njegov bi frizer trebao biti najbolji u zemlji koliko čujem.
  3. Probudio sam se 2 sata nakon što mi je zvonilica trebala zvoniti.
  4. Rekla mi je sve što trebam znati kako bih razlikovala između realnosti i mašte.
  5. Trebala si mi reći da imam salatu među zubima!
  6. Osječam se kao da bih joj trebao reći istinu o Margareti.
  7. Trebao sam za domaću zadaću napisati jedan esej, ali ja sam ih napisao četiri!
  8. Danas je trebalo biti moj prvi dan na poslu,ali sam sinoć pobjedio na lutriji.
  9. Trebala bi prvo smršaviti pa tek onda kupiti manji broj.
  10. Joj, stvarno sam trebao sinoć oprati veš. Absolutno ništa nemam za obući!
  11. Pa gdje si bila?! Trebala si doći prije 2 sata!

 

 

 

…keep on scrolling…

 

 

 

ANSWERS

  1. Trebao sam se baviti glumom. Bio bi danas bogat i slavan. (should have)
  2. Njegov bi frizer trebao biti najbolji u zemlji koliko č (is supposed to)
  3. Probudio sam se 2 sata nakon što mi je zvonilica trebala zvoniti. (was supposed to)
  4. Rekla mi je sve što trebam znati kako bih razlikovala između realnosti i mašte. (need to)
  5. Trebala si mi reći da ćeš da imam salatu među zubima! (should have)
  6. Osječam se kao da bih joj trebao reći istinu o Margareti. (should)
  7. Trebao sam za domaću zadaću napisati jedan esej, ali ja sam ih napisao četiri! (was supposed to)
  8. Danas je trebalo biti moj prvi dan na poslu, ali sam sinoć pobjedio na lutriji. (was supposed to)
  9. Trebala bi prvo smršaviti pa tek onda kupiti manji broj. (should)
  10. Joj, stvarno sam trebao sinoć oprati veš. Absolutno ništa nemam za obući! (should have)
  11. Pa gdje si bila?! Trebala si doći prije 2 sata! (were supposed to)

Questions? Leave a comment! If you have one, there is a good chance someone else does, too!

Razlika između konverzacijskog tečaja i drugih tečajeva jezika

Razlika između konverzacijskog tečaja i drugih tečajeva jezika

Postoji osebujan restoran u Zagrebu gdje kuhari nekada kao da ne mare što gosti žele. Naručite jedno, a oni Vam pošalju nešto drugo, više-manje slično, ali to nije to. Zadnji put kada sam u tom restoranu naručila povrće sa žara, servirano mi je povrće s tave, paprike koje su plivale u ulju, a koje konobar nije znao objasniti. U spomenutom restoranu to trpim, jer kada stvarno donesu ono što sam naručila, bude fenomenalno.

S tečajevima stranih jezika stvar je drugačija nego s restoranima. Ako Vam tu netko prezentira jedno, a servira drugo, nećete se našaliti na račun luckastih kuhara, nego ćete stvarno biti razočarani. I ne samo to, nego ćete izgubiti dragocjeno vrijeme i novac.

Budući da neke škole stranih jezika u Zagrebu u opisima svojih programa često brkaju pojmove konverzacijski pristup i komunikacijski pristup, nehotice obećavajući nešto drugačije od onoga što zaista nude, pripremila sam ovaj blog post kako bih objasnila razliku između ta dva pristupa. Ako tražite konverzacijski pristup, tj. konverzacijski tečaj engleskog ili nekog drugog jezika, čitajte dalje.

 

Nekada i sada

Stoljećima su se svi jezici — njemački, ruski, španjolski, koji god — učili kao da su mrtvi jezici. Učili su se bubanjem i prevođenjem te se sposobnost komuniciranja na stranom jeziku potpuno zanemarivala. Stvari su se promijenile krajem 19. stoljeća kada se pozornost preusmjerila upravo na to — na polaznikovu sposobnost komuniciranja na stranom jeziku. Taj pristup, koji uči polaznika da komunicira na stranom jeziku, zove se komunikacijski pristup.

 

Komunikacijski pristup učenju jezika

Danas ćete teško naći školu stranih jezika koja ne primjenjuje komunikacijski pristup — neke više, neke manje, i sve već na prvom stupnju, od prvog dana. Na svakom tečaju jezika danas polaznici moraju barem malo govoriti, tj. komunicirati na satu.

U većini škola stranih jezika nastavni materijali i profesori konstruiraju situacije u kojima polaznici mogu vježbati gradivo koje trenutno uče. Oni serviraju ciljane riječi i konstrukcije (u nekim školama i cijele rečenice) koje će polaznici ponavljati više puta ili barem isprobati naglas.

 

Komunikacija nije isto što i konverzacija

Gore spomenute škole stranih jezika pogrešno misle da intenzivno komuniciranje u procesu nastave, u obliku kontroliranog uvježbavanja ciljanih konstrukcija, znači da nude konverzacijske tečajeve. No, na konverzacijskim tečajevima Vaša komunikacija na stranom jeziku potpuno je drugačija.

Provjeriti je li ono što neka škola nudi zaista konverzacijski tečaj, najlakše je ako ih upitate koje materijale koriste. Ako su okosnica nastave udžbenici, koji sadržajem, odnosno gradivom prate stupnjeve učenja jezika, tečaj koji se nudi u svojoj osnovi nije konverzacijski. To ne znači da ne uključuje puno komunikacije na satu ili možda čak povremeno posvećuje i cijeli dio nastavnog sata slobodnom govoru.

 

Konverzacijski tečajevi engleskog i drugih jezika

Za razliku od drugih tečajeva jezika, na konverzacijskom tečaju profesor ne servira gotove rečenice ili dijelove rečenica koje ćete Vi ponavljati, nego polaznici vode spontane i autentične razgovore na stranom jeziku.

Po samoj svojoj definiciji, konverzacijski tečajevi jezika ne postoje za početnike niti za one na nižim razinama (A1, A2 ili slabi B1), već su primjereni samo za one koji već imaju solidno predznanje jezika. Bitno je napomenuti da je veličina grupe za konverzacijski tečaj jako bitna jer se razgovor teško može voditi ako ima previše sudionika (iskustvo pokazuje da je 5 polaznika neka gornja granica).

 

Prednosti konverzacijskog tečaja engleskog jezika

Glavna prednost konverzacijskih tečajeva jezika je što Vam oni daju priliku da se  naučite izraziti na stranom jeziku, i to upravo onako kako biste Vi željeli. Umjesto da napamet učite tuđe rečenice, Vi konstruirate vlastite, te uz pomoć profesora nadograđujete svoj engleski ili drugi strani jezik upravo onim strukturama i riječima koje Vam nedostaju. A njih otkrijete i definirate tek kada počnete spontano koristiti jezik u prirodnim razgovorima izvan učionice ili na konverzacijskim tečajevima.

Na konverzacijskim tečajevima stječete samopouzdanje u govoru na stranom jeziku upravo zato što kontinuirano aktivno sudjelujete u stvarnim razgovorima. Valja spomenuti da su konverzacijski tečajevi jezika i zabavniji od klasičnih tečajeva jer su maksimalno interaktivni, što znači da ste cijelo vrijeme angažirani, a temelje se na opuštenim razgovorima koji dodiruju različite zanimljive teme. Materijali su također, po samoj prirodi konverzacijskog tečaja, uvijek raznoliki.

Ako mislite da je konverzacijski tečaj engleskog jezika upravo ono što Vam treba, pošaljite e-mail na hello@speakupcroatia.com ili nazovite / pošaljite poruku na 099/4200 939. Prijavite se na besplatni ogledni sat i vidite kako pravi konverzacijski tečaj izgleda u školi engleskog jezika Speak Up!. Glavna je voditeljica tečajeva diplomirana profesorica engleskog jezika i književnosti koja je ujedno i izvorni govornik engleskog jezika.

Free Creativity and Writing Workshop Held at Bogdan Ogrizević Library

Free Creativity and Writing Workshop Held at Bogdan Ogrizević Library

Did you know you can change the way your brain is wired? Every time you practice and learn something new, that is exactly what you are doing. At this free Creativity and Writing workshop, held at Bogdan Ogrizević’s American Corner this week, 25 students looked at what creativity is, exactly, and how we can build our “creativity muscles” with specific types of writing exercises. Here are some photos from the event!

 

…Getting ready to see one story from multiple perspectives….

 

 

…Assistant presenter…

 

 

…Displaying student writing…

 

 

…Reading each other’s writing…

 

…Shark attack!!!…From the point of view of a fish who witnessed the event.

 

 

…Shark attack!!!…From the point of view of the shark…

 

 

…Shark attack!!!…From the point of view of the victim’s goggles…

 

 

…Shark attack!!!…Another shark version…

 

 

Talking about your education in English, pt. 2

Talking about your education in English, pt. 2

*This post has been copied in its entirety from the Speak Up blog on Vecernji List’s Blogosfera. The material it covers will be part of the book Common Mistakes Croatians Make When Using English, which is expected to be out in the fall (fingers crossed!).

Kada netko prvi put dođe na nastavu u Speak Up!, započinjemo s kratkim upoznavanjem s drugim polaznicima. Tko smo, što smo, odakle dolazimo…Pričajući o fakultetu, gotovo svaki novi polaznik kaže: „I finished the faculty of XYZ.“ O tome zašto me u ovoj rečenici muči riječ „faculty“ možete pročitati u mom prošlom postu, gdje sam se bavila imenicama u razgovorima o obrazovanju na engleskom. Ali tu postoji veći problem, a to je odabir glagola „finish“, jer se na engleskom, kada razgovaramo o tome što smo studirali, ne kaže da smo neki studij „završili“ tj. „finished“.

Kako onda reći što sam studirao/la?

Odgovor na to pitanje je odraz jednog od razloga zašto ja toliko volim engleski jezik, i to je zato jer se stvari mogu reći na milion različitih načina. Niže su različite opcije koje imate kada želite reći da ste vi ili netko drugi „završili“ neki fakultet, s različitim primjerima sveučilišta i vrsta diploma. (Sada ću se na neko vrijeme prebaciti na engleski jer slijedi samo popis opcija, bez opisa ili objašnjenja).

You can graduate:

(*Ovaj se glagol najčešće odabire kada govorite o datumima.)

I graduated in 2004.

Phoebe was just 19 years old when she graduated from college.

He graduated with honors.

I graduated from the University of Texas.

I graduated with straight A’s. (sa samim peticama).

 

You can get a degree:

in something

from an institution

at an institution:

 

Thomas got a B.A. in architecture.

I got an M.A. in political science.

I got an architecture degree before I studied design.

He got a degree in chemistry.

Jeremy got his degree from the University of Glasgow.

Emilija got her doctorate from MIT.

Tomislav got his doctorate at Indiana University.

I got a doctorate in mechanical engineering from a large university.

You can always change your mind and get a degree in something else.

You can go somewhere for a degree/program:

(*Ovo je najčešće odabrani glagol kada postavljamo pitanje gdje je netko studirao.)

Where did you go to school? (Podsjetimo, „school“ je bilo koja obrazovna ustanova, što uključuje i fakultete.)

I went to the University of Zagreb.

They went to the University of Toronto for their undergraduate degrees and to Pennsylvania State University for grad school.

You can have a degree in something:

Margaret has a degree in psychology.

He has a bachelor’s (degree) in sociology.

I have a master’s (degree) in creative writing.

She has a doctorate in neuroscience.

 

Još nekoliko opcija:

 

I studied German. (Naravno da se i to može, ali samo kada želimo naglasiti što smo studirali, a ne gdje ni kako.)

Tomo received his undergraduate degree from the University of Sarajevo.

Stephen completed his master’s (degree) before he started medical school.

Ali zar se nikada ne može koristiti glagol „finish“ u kontekstu obrazovanja?

 

Može. Ali njegova upotreba najčešće ne odgovara ciljanom značenju “završetka” fakulteta. Kada kažete „I finished college“, time naglašavate da niste odustali od fakulteta, nego činjenicu da ste studiranje završili, dovršili, odnosno priveli kraju. Koristit ćete glagol „finish“ i kada želite naglasiti trajanje studija, odnosno ako ste studij završili ranije ili kasnije nego što je to uobičajeno, kao na primjer: „I finished college in three years instead of four.“

Nadalje, glagol „finish“ možete koristiti kada razgovarate o semestrima. Semestar završava kada završava, ali ako ste vi subjekt rečenice, podrazumijeva se da ste taj semestar tada „priveli kraju“. Npr.: “I finished the fall semester will straight A’s.”

Još nekoliko učestalih pogrešaka

 

Najčešća pogreška koju čujem kada Hrvati govore o obrazovanju je bez sumnje netočna upotreba riječi „finish“. Međutim, ima tu još nekoliko učestalih grešaka:

1) kako reći što je netko odslušao

University students take many classes each semester. (Netočno je reći: “University students listen to many classes each semester”, što je doslovni prijevod za „Odslušao sam mnogo predmeta svaki semestar“.)

She took a few courses at Georgetown.

Ili

She completed a few courses at Georgetown. (Netočno je reći: “She passed a few courses at Georgetown.”)

2. polaganje ispita

Students take exams every semester. (Netočno je reći: “Students write exams every semester”, što je doslovni prijevod za „Studenti pišu ispite svaki semestar”).

Ali se kaže: She passed her math exam. (Prošla je ispit iz matematike.)

 

3. pisanje zadaće

I do my homework every day. (Netočno je reći: “I work my homework every day”).


I neki drugi korisni glagoli za kraj

 

I applied to four colleges. (Prijavila sam se na četiri fakulteta.)

The school admits/accepts 1000 new students each year. (Fakultet prima 1000 novih studenata svake godine.)

She was admitted into Oxford University. (Primljena je na Oxford.)

She was accepted by Arizona State University. (Primljena je na Arizona State University.)

I was 19 when I enrolled in college. (Upisao sam se na fakultet s 19 godina.)

I registered for the second semester. (Upisao sam se na drugi semestar.)

I’m in my 5th year. (Na petoj sam godini.)

……………………………………………………………………………………………………………………………………………..

Nadam se da Vam je ovaj post pomogao. Ako imate kakvih pitanja, svakako ostavite komentar, ili pišite na hello@speakupcroatia.com!

 

Facebook
Facebook
Google+
http://www.speakupcroatia.com/tag/tecaj-engleskog-jezika
YouTube
YouTube